Boniface of Ragusa

Boniface of Ragusa (c. 1504, Lopud – 6 February 1582 Timișoara) was a Franciscan Custos of the Holy Land in Jerusalem, writer, who served as Bishop of Ston (1564–1582).[1][2][3]

Biography

Destefanis' other names include Bonifacije Stefanić Drakolica, Darcoliza, Drakolica, Crassa, Grassa, Ragusinus, Stephani, Drkoličić and Stjepanović.

Destefanis was ordained a priest in the Order of Friars Minor.[1] Destefanis participated at the Council of Trent[4] In 1551-1559 and 1564, he was Custodian of the Holy Land. Allegedly, he participated in the last time the Holy Sepulchre was opened in 1555. He obtained permission to restore parts of the Church of the Holy Sepulchre and to build a completely new edicule. This was a major restoration project, and the Franciscan left a detailed description of the work carried out.[5] On 17 Nov 1564, he was appointed by Pope Pius IV as Bishop of Ston.[1] In 1580 Destefanis, accompanied by Bartol Sfondrati, was appointed as apostolic visitor and delegate to Dalmatia, Herzegovina, Bosnia, Croatia, Vallachia, Slavonia, Serbia and other European territories governed by the Ottomans.[6] Before this trip, based on Pope's instructions, Destefanis visited Franciscan province in Bosnia.[7] On 15 December 1580 Destefanis reported to Rome that he met bishop of Smederevo, fra Nikola Ugrinović, during his journey to Bosnia.[8] Since there were only five Catholic families in Smederevo, Destefanis proposed to move Ugrinović to Skradin.[9]

He served as Bishop of Ston until his death in 1582.[1]

Works

De perenni Cultu Terrae Sanctae (1555), Venice 1572
Liber De perenni Cultu Terrae Sanctae Et De Fructuosa eius Peregrinatione, Venice 1573

References

"Bishop Bonifacio Destefanis, O.F.M." Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved 29 February 2016
"Diocese of Stagno (Ston)(Sagona)" Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved 29 February 2016
"Titular Episcopal See of Ston" GCatholic.org. Gabriel Chow. Retrieved 29 February 2016
(Turčinović 1985, p. 384): "Učestvovao je kao franjevački teolog i na Tridentinskom koncilu, a g.1564 postade stonskim biskupom."
"Archived copy". Archived from the original on 2 July 2016. Retrieved 16 September 2016.CS1 maint: archived copy as title (link)
(Zorić 2002, p. 38): "Godine 1580. apostolski je vizitator i delegat za Dalmaciju, Hercegovinu, Bosnu, Hrvatsku, Slavoniju, Srbiju, Ugarsku, Vlašku i druge europske krajeve pod turskom vlašću, a pratilac mu je dubrovački isusovac Bartol Sfondrati."
(Podružnica 2002, p. 182) "Godine 1580/81. je Bonifacije Drakolica iz Dubrovnika, opservantski franjevac, nekadašnji gvardijan u Jeruzalemu i stonski biskup, otputovao u tursku Ugarsku nakon što je po papinom nalogu posjetio bosansku franjevačku provinciju. "
(Posilović 2001, p. 107): Dogodilo se je to nakon što je stonski biskup fra Bonifacije Drakolica u svojstvu apostolskog vizitatora obišao Bosnu i Hercegovinu pa 15. prosinca 1580. izvjestio crkvena nadleštva u Rimu da je sreo i smederevskog biskupa fra Nikolu Ugrinovića (1565-1588)
(Hoško 2001, p. 35): "... fra Nikolu Ugrinovića (1565.-1588.) koji u Smederevu ima samo sedam katoličkih kuća. Stoga Drakolica predlaže da Sveta Stolica premjesti Ugrinovića u Skradin.3 U Rimu su samo djelomično prihvatili Drakoličin prijedlog jer je Ugrinović i ..."

Sources

Zorić, Damir (2002). Ferdinand Konšćak: misionar i istraživač. Nakladni zavod Matice hrvatske. ISBN 978-953-185-063-6.
Podružnica (2002). Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest.
Posilović, Znanstveni Skup Pavao (2001). Zbornik o Pavlu Posiloviću: zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Pavao Posilović i šibensko-skradinski kraj u njegovo doba", Skradin - Visovac, 27.-28.listopada 2000. Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. ISBN 978-953-6163-59-5.
Hoško, Franjo Emanuel (2001). Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kršćanska sadašnjost.
Turčinović, Josip (1985). Samostan Male braće u Dubrovniku. Kršćanska sadašnjost.

Catholic Church titles
Preceded by Bonaventura Corsetti	Custodian of the Holy Land 1551–1559	Succeeded by Antonio da Bergamo
Preceded by Aurelio da Griano	Custodian of the Holy Land 1564	Succeeded by Bernardino da Collestate
Preceded by Pietro de Gozzo	Bishop of Ston 1564–1582	Succeeded by Basilio Gradi

This article is issued from Wikipedia. The text is licensed under Creative Commons - Attribution - Sharealike. Additional terms may apply for the media files.

[CathHierBonDeste-1] "Bishop Bonifacio Destefanis, O.F.M." Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved 29 February 2016

[CathHierSton-2] "Diocese of Stagno (Ston)(Sagona)" Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved 29 February 2016

[GCathSton-3] "Titular Episcopal See of Ston" GCatholic.org. Gabriel Chow. Retrieved 29 February 2016

[4] (Turčinović 1985, p. 384): "Učestvovao je kao franjevački teolog i na Tridentinskom koncilu, a g.1564 postade stonskim biskupom."

[5] "Archived copy". Archived from the original on 2 July 2016. Retrieved 16 September 2016.CS1 maint: archived copy as title (link)

[6] (Zorić 2002, p. 38): "Godine 1580. apostolski je vizitator i delegat za Dalmaciju, Hercegovinu, Bosnu, Hrvatsku, Slavoniju, Srbiju, Ugarsku, Vlašku i druge europske krajeve pod turskom vlašću, a pratilac mu je dubrovački isusovac Bartol Sfondrati."

[7] (Podružnica 2002, p. 182) "Godine 1580/81. je Bonifacije Drakolica iz Dubrovnika, opservantski franjevac, nekadašnji gvardijan u Jeruzalemu i stonski biskup, otputovao u tursku Ugarsku nakon što je po papinom nalogu posjetio bosansku franjevačku provinciju. "

[8] (Posilović 2001, p. 107): Dogodilo se je to nakon što je stonski biskup fra Bonifacije Drakolica u svojstvu apostolskog vizitatora obišao Bosnu i Hercegovinu pa 15. prosinca 1580. izvjestio crkvena nadleštva u Rimu da je sreo i smederevskog biskupa fra Nikolu Ugrinovića (1565-1588)

[9] (Hoško 2001, p. 35): "... fra Nikolu Ugrinovića (1565.-1588.) koji u Smederevu ima samo sedam katoličkih kuća. Stoga Drakolica predlaže da Sveta Stolica premjesti Ugrinovića u Skradin.3 U Rimu su samo djelomično prihvatili Drakoličin prijedlog jer je Ugrinović i ..."